Kompostiranje

Kompostiranje je prirodni proces razlaganja organskog materijala kako bi se naposljetku dobilo ekološko gnojivo s udjelom humusa. Kompostiranjem rješavamo problem organskih ostataka iz kuhinje i vrta. Vrtni kompost polako oslobađa hranjive sastojke te omogućava ravnomjernu opskrbu biljaka hranjivim tvarima. Tako obogaćena zemlja osnažit će biljke, koje će biti otpornije na štetnike i bolesti.

1. ODABERITE LOKACIJU

Kompostište treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni, najbolje ispod nekog drveta jer će krošnja štititi vaš kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju.

Što kompostirati?
Kvalitetan otpad ćemo dobiti ako dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala: ostatke voća i povrća, kore voća i povrća, talog kave i čaja, pokošenu travu, korov i ostatke biljaka iz vrta, uvenulo cvijeće, lišće, usitnjeno i suho granje, slamu i sijeno, ostatke od orezivanja voćaka i vinove loze, hoblovinu, piljevinu, iglice četinara. Osim toga, mogu se koristiti i papirnate kutije, ljuske od jaja, kamena prašina.

2. DODAJTE SASTOJKE

U približno jednakom omjeru pomiješajte organski otpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i organski otpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost). Bio otpad prije stavljanja u kompost usitnite kako bi se lakše razgradio.

U kompost se ne smije stavljati: plastiku, metal i staklo, lijekove, vrećice iz usisavača za prašinu, papirnate pelene, pepeo iz ugljena, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, jako bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo bojano ili lakirano, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima.

3. PROVJERITE VLAŽNOST

Iz dubine hrpe uzmite šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnite. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, vode nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Možda ćete u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage.

Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera i kosti.

Savjet: ako niste sigurni ima li sjemena u korovu koji želite odložiti, najbolje bi bilo staviti ga u sredinu kompostne hrpe. Temperatura je tamo najviša pa će spriječiti klijanje sjemena.

4. PREOKRENITE

Hrpu barem jednom mjesečno preokrenite kako bi osigurali prozračivanje. Zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprečava pojavu neugodnih mirisa.

U kompostnu hrpu preporučuje se i dodavanje ljekovitih biljaka. Za to su pogodni:

• Kopriva je riznica željeza, dušika, raznih minerala i mikroelemenata. Zemlja dobivena od koprivinog komposta naročito je pogodna za uzgoj nježnih i osjetljivih kultura te za uzgoj ruža i jagoda.
• Stolisnik pomaže okolnom bilju da stekne otpornost prema bolestima i pojačava njihov miris i okus. Također obogaćuje zemlju bakrom, a lišće stolisnika ubrzava razgradnju komposta.
• Kamilica pomaže u sprječavanju plijesni na sadnicama i obogaćuje tlo kalcijem.
• Maslačak opskrbljuje biljke bakrom.

5. ČEKAJTE

Nakon 9-12 mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris “šumske zemlje” spreman je za upotrebu.